Znanstveni intervju – najčešća pitanja iz dermatološke prakse
Na koja odgovara dr. Christina Schnopp
Klinika i poliklinika za dermatologiju i alergologiju TU Munchen
Što je tako posebno u dječjoj koži?
Zdrave bebe se već rađaju sa relativno dobro razvijenom kožom. Međutim, površinska koža, a posebno rožne ćelije koje kao vanjska opna igraju važnu ulogu kao barijera, u prvim mjesecima je tanja nego kod odraslih. 1,2 Kožne ćelije su manje i dijele se brže2, znojne i žlijezde lojnice nisu još u potpunosti razvijene3, tako da na primjer znojenje ne funkcioniše još, a udio masnoće u rožnim ćelijama je nizak2.
Strukturalne razlike mogu povećati propusnost bebine kože. Transepidermalni gubitak vode jako varira („transepidermalno“ kroz gornji sloj kože) što je mjerilo za funkciju barijere kože kod djece u 1 godini života (koža je ponekad „manje gusta“). Razvoj barijerne funkcije kože traje minimalno do 1 godine života bebe.
Bebina koža u poređenju sa kožom odraslih može u kraćem vremenu upiti više vode, ali ona ovu vodu brzo i ispušta. Jedan od uzroka može biti nizak udio prirodnih faktora za čuvanje tekućine u površinskom sloju kože kod beba u prvoj godini života4. Paralelno sa višim udjelom vode u površinskom sloju kože kod bebe se može naći i jači (mikro) kožni reljef što povećava odnos površine kože naspram volumena tijela.
U prvim danima života bebina koža se mora prilagoditi promjeni iz mokrog okruženja u suho okruženje. Pri tome novorođenče gubi prirodnu zaštitu kože, koja je mješavina masnoća i umrlih kožnih ćelija, koje su u majčinom tijelu služile kao zaštita. Nakon druge sedmice života rapidno raste udio vode u površinskom sloju kože.
pH vrijednost kože kod novorođenčadi je u neutralnom području (moguće zbog blago alkalne plodne vode), u prvim danima života vrijednost opada bez da dosegne vrijednost odraslih u smislu «zaštitnog ogrtača od kiselina»5. Veća pH vrijednost nepogodno djeluje na različite enzime koji služe za održavanje barijerne funkcije, što posebno u predjelu pelena može pojačati iritaciju.
Iz toga proizilaze posebni zahtjevi za njegujuće proizvode za bebe: jer je koža potencijalno propustljivija i odnos između površine tijela i težine je puno veći nego kod odraslih, sastojci proizvoda za njegu beba moraju biti prije svega kontrolisanog porijekla. Pored toga trebalo bi se izbjegavati sve što bi moglo oštetiti kožnu barijeru ili spriječiti njeno sazrijevanje, npr. putem mijenjanja pH vrijednosti ili otapanja kožnih masti.
Tako na primjer, tradicionalni sapuni u komadu (alkalni) napadaju kožne masti i stoga su nepogodni za bebe.
1) Evans NJ, Rutter N. Development of the epidermis in the newborn. Biol Neonate 1986; 49: 74-80.
2) Stamatas GN, Nikolovski J, Luedtke MA et al. Infant skin microstructure assessed in vivo differs from adult skin in organization and at the cellular level. Pediatr Dermatol 2010; 27: 125-31.
3) Agache P, Blanc D, Barrand C et al. Sebum levels during the first year of life. Br J Dermatol 1980; 103: 643-9.
4) Nikolovski J, Stamatas GN, Kollias N et al. Barrier function and water-holding and transport properties of infant stratum corneum are different from adult and continue to develop through the first year of life. J Invest Dermatol 2008; 128: 1728-36.
5) Stamatas GN, Nikolovski J, Mack MC et al. Infant skin physiology and development during the first years of life: a review of recent findings based on in vivo studies. Int J Cosmet Sci 2011; 33: 17-24.