Imunološki sustav je vlastita obrana tijela protiv infekcija koje izazivaju patogeni poput bakterija i virusa. Većinu napada izvana ljudski imunološki sustav sam sprječava, a da to i ne primijetimo. Tek kada se pojave simptomi poput kašlja, curenja iz nosa, mučnine, proljeva i vrućice, primjećujemo da se naš imunološki sustav bori protiv stranih tijela i pokušava ih neutralizirati.

Naš imunološki sustav štiti tijelo od infekcija i komplicirana je interakcija između organa, stanica i molekula, od kojih svaka ima svoju specifičnu ulogu. Crijevna flora i crijeva tu igraju vrlo važnu ulogu. Dječja crijeva su još uvijek nezrela i nedovoljno kolonizirana „dobrim“ bakterijama koje štite od patogena. Dakle, imunološki sustav djeteta, u maternici i ubrzo nakon rođenja, još nije u stanju učinkovito boriti se protiv patogena. Dijete ovisi o onome što je poznato kao "pasivni imunitet". Dijete dobiva ovu zaštitnu funkciju majčinim antitijelima i drugim imunološki aktivnim tvarima koje dobivaju majčinim mlijekom. Osobito kolostrum, bogat antitijelima, koji se izlučuje u prvim satima i danima nakon rođenja, sadrži mnogo tih važnih antitijela.

Tijekom prvih mjeseci nakon rođenja razvija se dječja crijevna flora uz pomoć prirodnih, probiotičkih kultura mliječne kiseline (npr. kulture laktobacila ili bifidobakterija) te prebiotičkih prehrambenih vlakna (oligosaharida majčinog mlijeka) koje dijete dobiva putem majčinog mlijeka. Ti probiotici služe kao "hrana" za korisne kulture bakterija mliječne kiseline.

Zbog toga suvremene formule za novorođenčad sadrže i prirodne kulture bakterija mliječne kiseline i prebiotičke oligosaharide, kako bi se dojenčadi koja nije dojena osigurala zdrava crijevna flora, što je od velike važnosti za imunološki sustav.