Znanstveni intervju – najčešća pitanja iz prakse dermatologa

1.Pitanje

Što je tako posebno u dječjoj koži? Mogu li njegovati kožu djeteta sa običnim proizvodima za njegu ili to moraju biti posebni proizvodi? 

Zdrave bebe se već rađaju sa relativno dobro razvijenom kožom. Međutim, površinska koža, a posebno rožne ćelije koje kao vanjska opna igraju važnu ulogu kao barijera, u prvim mjesecima je tanja nego kod odraslih. 1,2 Kožne ćelije su manje i dijele se brže2, znojne i žlijezde lojnice nisu još u potpunosti razvijene3, tako da na primjer znojenje ne funkcioniše još, a udio masnoće u rožnim ćelijama je nizak2.

Strukturalne razlike mogu povećati propusnost bebine kože. Transepidermalni gubitak vode jako varira („transepidermalno“ kroz gornji sloj kože) što je mjerilo za funkciju barijere kože kod djece u 1 godini života (koža je ponekad „manje gusta“). Razvoj barijerne funkcije kože traje minimalno do 1 godine života bebe.

Bebina koža u poređenju sa kožom odraslih može u kraćem vremenu upiti više vode, ali ona ovu vodu brzo i ispušta. Jedan od uzroka može biti nizak udio prirodnih faktora za čuvanje tekućine u površinskom sloju kože kod beba u prvoj godini života4. Paralelno sa višim udjelom vode u površinskom sloju kože kod bebe se može naći i jači (mikro) kožni reljef što povećava odnos površine kože naspram volumena tijela.

 

U prvim danima života bebina koža se mora prilagoditi promjeni iz mokrog okruženja u suho okruženje. Pri tome novorođenče gubi prirodnu zaštitu kože, koja je mješavina masnoća i umrlih kožnih ćelija, koje su u majčinom tijelu služile kao zaštita. Nakon druge sedmice života rapidno raste udio vode u površinskom sloju kože.

pH vrijednost kože kod novorođenčadi je u neutralnom području (moguće zbog blago alkalne plodne vode), u prvim danima života vrijednost opada bez da dosegne vrijednost odraslih u smislu « zaštitnog ogrtača od kiselina »5. Veća pH vrijednost nepogodno djeluje na različite enzime koji služe za održavanje barijerne funkcije, što posebno u predjelu pelena može pojačati iritaciju.

Iz toga proizilaze posebni zahtjevi za njegujuće proizvode za bebe: jer je koža potencijalno propustljivija i odnos između površine tijela i težine je puno veći nego kod odraslih, sastojci proizvoda za njegu beba moraju biti prije svega kontrolisanog porijekla. Pored toga trebalo bi se izbjegavati sve što bi moglo oštetiti kožnu barijeru ili spriječiti njeno sazrijevanje, npr. putem mijenjanja pH vrijednosti ili otapanja kožnih masti.

Tako na primjer, tradicionalni sapuni u komadu (alkalni) napadaju kožne masti i stoga su nepogodni za bebe. 

1) Evans NJ, Rutter N. Development of the epidermis in the newborn. Biol       Neonate 1986; 49: 74-80.

2) Stamatas GN, Nikolovski J, Luedtke MA et al. Infant skin microstructure assessed in vivo differs from adult skin in organization and at the cellular level. Pediatr Dermatol 2010; 27: 125-31.

3) Agache P, Blanc D, Barrand C et al. Sebum levels during the first year of life. Br J Dermatol 1980; 103: 643-9.

4) Nikolovski J, Stamatas GN, Kollias N et al. Barrier function and water-holding and transport properties of infant stratum corneum are different from adult and continue to develop through the first year of life. J Invest Dermatol 2008; 128: 1728-36.

5) Stamatas GN, Nikolovski J, Mack MC et al. Infant skin physiology and development during the first years of life: a review of recent findings based on in vivo studies. Int J Cosmet Sci 2011; 33: 17-24.

 

2. Pitanje

Koliko često trebam kupati svoju bebu? Da li je dovoljna čista voda ili mi je potreban dodatak kupki?

Običaji kupanja i pranja novorođenčadi se razlikuju od zemlje do zemlje. Tako je u Francuskoj dnevno kupanje novorođenčadi obavezno, dok se u Njemačkoj više praktikuje pranje.

Nedavno se istraživao efekat kupanja dva puta sedmično naspram pranja spužvom, oboje sa čistom vodom, kod novorođenčadi od sedmog dana života preko četiri sedmice. Pri tome su dokazane neznatne razlike između ta dva procesa čišćenja, ali je mjerna vrijednost barijerne funkcije kože u predjelu pelena kod okupane djece bila nešto bolja.

Prema tome se može preporučiti kupanje dva puta sedmično.

Pri tome je važna pravila temperatura vode i prostorija. Voda bi trebala biti između 36 i 38 stepeni (što odgovara tjelesnoj temperaturi), a kupatilo ugodnih 23 - 25 stepeni. U prvim mjesecima dijete se ne bi trebalo kupati duže od 5-7 minuta. Kod novorođenčadi trebate uzeti u obzir vrijeme zacjeljivanja pupka. Pitanja vezano za ovu temu raspravite sa babicom.

Dodatak kupki može biti koristan za blago čišćenje ili sa ciljem da minimizirate kožne iritacije. Trebate imati na umu da i kupanje u čistoj vodi privremeno napada kožnu barijeru. Idealni otopi za pranje i dodaci kupki za djecu čiste nježno kožu, oni su pH neutralni ili blago kiseli, kako bi ste održali zaštitni ogrtač od kiselina i ne iritiraju pri kontaktu sa očima.

Pri primjeni prikladnih dodataka kupki nisu se manifestirali negativni efekti na kožnu funkciju u istraživanju u toku osam sedmica, neke mjerne vrijednosti su čak bile bolje naspram grupe djece koju su kupali isključivo sa čistom vodom.

Dakle, može se preporučiti prikladan dodatak kupki.

 

6) Garcia Bartels N, Mleczko A, Schink T et al. Influence of bathing or washing on skin barrier function in newborns during the first four weeks of life. Skin Pharmacol Physiol 2009; 22: 248-57.

7) Blume-Peytavi U, Cork MJ, Faergemann J et al. Bathing and cleansing in newborns from day 1 to first year of life: recommendations from a European round table meeting. J Eur Acad Dermatol Venereol 2009; 23: 751-9.

8) Garcia Bartels N, Scheufele R, Prosch F et al. Effect of standardized skin care regimens on neonatal skin barrier function in different body areas. Pediatr Dermatol 2010; 27: 1-8.

3. Pitanje

Kada moram namazati svoju bebu kremom? Koja krema za koju priliku (pelene, šetanje, poslije kupanja)?

Općenite preporuke za mazanje bebe kremom je teško dati, kod većine djece redovno mazanje kremom nije potrebno. Kod djece koja imaju suhu kožu mazanje kremom može poboljšati barijernu funkciju kože. Američko pilot- istraživanje ukazuje na to da se time može smanjiti rizik od neurodermatitisa kod djece koja su genetski posebno opterećena.

Pored toga korištenje kreme za njegu kože kod suhog zraka (grijanje zimi), čestog kupanja ili posebno opterećenih mjesta (na ustima radi cucle, ruke, …) može biti vrlo korisno.

Neovisno o tipu kože lice bi se trebalo zaštititi kod niskih temperatura sa veoma masnom kremom.

Ukoliko dru